Feminističko savetovanje i psihoterapija

Ovaj psihoterapijski pravac je znatno drugačiji od ostalih modela koji su ovde opisani. Središte njenog interesovanja su pol i odnosi moći (uopšte). Ona se bazira se na ideji da je izuteno važno razmotriti društveni i kulturni kontekst koji utiču na osobu i njene probleme, kako bismo tu osobu razumeli i mogli joj pomoći.


Savremenu praksu savetovanja i psihoterapije su stvorili mahom belci, muškraci, iz zapadnih kultura te se ona temelji na njihovoj definiciji duševnog zdravlja i bolesti dok istovremeno zanemaruje potrebe drugih, manje vidljivih (ili manje "moćnih") populacija.


Cilj feminističke psihoterapije je osnaživanje klijentkinja (većinom se radi o klijentkinjama i terapeutkinjama) da preispitaju neke osnovne pretpostavke koje smo usvojili u veoma ranim fazama života, a koje su mahom maskulinocentrične, heteroseksističke i etnocentrične po svojoj prirodi, te nas kao takve sputavaju. Takođe, klijentkinje se podržavaju da osveste društveno-političku stvarnost te dominaciju privilegovanih grupa (belaca, muškaraca, heteroseksualnih osoba, osoba srednjih godina, osoba bez invaliditeta...) i načine na koje se oni internalizuju i oblikuju naše viđenje sebe.


U feminističkoj psihoterapiji se izrazito insistira na jednakosti između klijentkinje i terapeutkinje kako bi se oslabili tradicionalni obrasci moći, zatim na verovanju ženskim iskustvima (npr. o seksualnom zlostavljanju u detinjstvu umesto njihovom pripisivanju fantazijama klijentkinje). Posebno je zanimljivo što se psihoterapija vidi kao aktivistički i politički čin koji subvertira dominirajuće obrasce, u skladu sa poznatom feminističkom maksimom "Lično je političko".


Ovaj pravac može biti zanimljiv svima onima koji žele da osnaže svoje uvide u različite identitete, posebno ako su suočavani sa problemima društvene marginalizacije, a zatim i ženama koje su doživele različite oblike nasilja. Ovaj pravac može biti zanimljiv ženama i prosto ako žele da se osnaže i otkriju neke drugačije perskepktive u kojima neće biti doživljavane kao "slabiji", "osetljiviji" ili "Drugi" pol.




Pročitajte još:

Konstruktivistički pravci
Bulimija – telo koje traži moć

Korišćena literatura:

Corey, G. (2004): Feministička terapija, u: Teorija i praksa psihološkog savetovanja i psihoterapije, Naklada Slap, Jastrebarsko