Moć sadašnjeg trenutka

ePsihoterapija 10.06.2018. u Briga o sebi

U svakom trenutku biti fokusiran na sadašnjost bila bi idealna situacija u životu svakog čoveka. Medjutim, kako svako od nas ima ono vreme koje je već prošlo i ono koje tek dolazi, fokusiranje na sada i ovde može biti veoma teško.


Izvor: www.askideas.com

Prošlost mnogima u značajnoj meri boji sadašnji trenutak jer nekako uvek postoji vraćanje na onu čuvenu rečenicu „Da sam tada uradio drugačije, gde bih sada bio“. Pri tom, dok sebi iznova ponavljaju ovu floskulu, ljudi su veoma ubedjeni da bi to drugačije sigurno bilo i mnogo bolje, iako garancija za to ne postoji. Život u prošlosti oduzima energiju sadašnjeg trenutka jer razmišljajući konstantno o njoj propušta se sve ono što je u sadašnjosti možda važno i lepo. Sadašnjost predstavlja realnost jer jedino je ona realno prisutna sada i samo u sadašnjosti ljudi imaju moć uticaja na događaje koji se dešavaju jer i prošlost, kao i budućnost su konstrukti značajno izvan ljudskog uticaja.

Oni su produkti ljudske moći imaginacije i mogući su zahvaljujući našem umu koji nam omogućava da rekonstruišemo dogadjaje iz prošlosti kroz koje smo prošli i da zamišljamo sve one za koje pretpostavljamo da bi u budućnosti mogli da se dese. Naša sposobnost imaginacije može biti korisna stvar koja, u slučaju da govorimo o pozitivnim dogadjajima, pomaže da doživimo prijatno osećanje i rasterećenje, budući da uz pomoć mentalnih slika, misli, emocija i telesnih senzacija koje beleži naš um, možemo stvoriti kompletan doživljaj neke prijatne situacije bilo iz prošlosti ili budućnosti. Medjutim, na samo u slučaju pozitivnih, već i za negativne dogadjaje, mehanizam njihovog obnavljanja u našoj svesti je isti. Kada zamišljamo prošlost ili budućnost, iako produkti naše mašte, svi ti dogadjaji čine se apsolutno realno i tako osoba ima utisak da su oni u stvari njena realnost.

Ta realnost je subjektivna realnost i nema neke veze sa spoljašnjim svetom. U svetu subjektivne realnosti i imaginacije može biti veoma prijatno, ali previše vremena u tom zamišljenom svetu može doneti i brojne probleme. Ako se isključimo iz realnog sveta i vreme provodimo u mašti, pored prijatnih, u sećanje ćemo često prizvati i neprijatna sećanja sa svim bolom i patnjom koju ona nose. Dugoročno, ovo može sve više opterećivati i donositi još više patnje, zbog čega je važno naučiti da kada primetite da je dobar deo vremena zauzela imaginacija i neka neprijatna i bolna sećanja, podsetite sebe da je to lični i subjektivni okvir koji u realnosti ne može doneti rešenja adekvatna realnoj situaciji u kojoj ste.

Kako bi se izbegle ovakve situacije, bitno je napraviti jasnu granicu izmedju realnosti i imaginacije, zatim naučiti da su sve emocije korisne i da ma koliko bile neprijatne, važno ih je doživeti baš takve kakve jesu jer jedino tako one imaju šansu da zaista i prodju. U suprotnom svaki put kada ih se setimo, osetićemo onu istu bol i patnju prisutnu u trenutku kada se neprijatni dogadjaj dešavao. Kao i sa dogadjajima iz prošlosti, za kvalitetniji život u sadašnjosti, potrebno je sebe osloboditi nerealnih planova i želja iz budućnosti, prihvatiti sebe i svoje kapacitete onakvim kakvi jesu jer baš takvi za nas su najbolji. Kada život naučimo da posmatramo na ovaj način, tek tada možemo spoznati lepotu i lakoću sadašnjeg trenutka i sreću uzrokovanu životom u njemu.

 

Jelena Dragičević Berat, MA, master psiholog, TA psihoterapeut, školski psiholog i asertivni trener sa višegodišnjim iskustvom u savetovanju i psihoterapiji dece, adolescenata i odraslih osoba. U radu koristi integrativni pristup kombinovanjem metoda iz različitih psihoterapijskih modaliteta. Smatra da podrška, negujući pristup i davanje dozvola tokom psihoterapijskog rada podstiču razvoj odraslih potencijala svake osobe neophodnih za postizanje ciljeva.

 

Pročitajte još:

Biti sebi dobar
Unutrašnji samogovor kao odraz odnosa prema sebi
Potiskivanje emocija – korak ka razvoju bolesti

Nema komentara | Kliknite ovde da ostavite komentar.

Komentari

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *