Lažna vest o novom mentalnom poremećaju

ePsihoterapija 08.04.2014. u Vesti, Zanimljivosti

Ovih dana je medije preplavila vest da je Američka psihijatrijska asocijacija proglasila selfie „mentalnim poremećajem ljudi koji nemaju samopoštovanje“. Radi se, međutim, o lažnoj vesti koja je preneta sa sajta sličnom našem NJUZ.net-u i može se videti ovde.

Stoga – bez brige i slikajte se do mile volje. Ne radi se ni o kakvom mentalnom poremećaju ili izraženom narcizmu, već o nekritičkom preuzimanju lažnih vesti.


 

Paraliza sna

ePsihoterapija 18.02.2014. u Mentalno zdravlje, San i spavanje, Zanimljivosti

Zamislite da vas budi neprijatan osećaj da vam nešto sedi na grudima i oduzima dah… ili krajičkom oka u svojoj sobi vidite siluetu ljudske figure… verovatno će vas obradovati vest da ovo nije posledica ni onostranih sila niti “ludila”.
Paraliza sna je fenomen koji su iskusili mnogi ljudi, dok se procenjuje da ga nešto manje od 5% populacije redovno doživljava. Uvek se dešava ili u momentima pre nego što zaspimo ili odmah nakon buđenja. Može obuhvatiti nerpijatan osećaj da je neko ili nešto prisutno, da nas posmatra ili pak vizuelne “halucinacije” od jednostavnih (šare koje ne postoje na plafonu) sve do kompleksnijih (demon ili ljudska figura koja sedi pored vas) i sl. Iako nakon kratkog vremena nestanu, osećaj straha i panike može trajati dugo nakon događaja.

Da bismo objasnili kako do ovoga dolazi, neophodno je da se malo pozbavimo neurofiziologijom spavanja. Naime, iako se toga ne sećamo uvek, svako od nas tokom spavanja ima nekoliko tzv. REM (rapid eye movement) faza u kojima sanjamo. Odavno se zna da su ove faze izuzetno važne za svakodnevno funkcionisanje …nastavak.

 

Muzički ukus i ličnost

ePsihoterapija 05.11.2012. u Društvo, Ličnost, Muzika, Zanimljivosti

Može li se na osnovu muzičkog ukusa saznati nešto o osobi? Da li ljudi određenih osobina biraju različite vrste muzike i koliko je taj izbor stabilan tokom vremena?

Poslednje decenije istraživači širom sveta pokazuju interesovanje za izučavanje povezanosti između muzičkog ukusa i osobina ličnosti. Na osnovu njihovih nalaza otkriveno je da muzička preferencija reflektuje specifične karakteristike ličnosti i obrnuto, da se na osnovu crta ličnosti može predvideti kom će muzičkom stilu osoba biti naklonjena.

Jedno od najuticajnijih i najobuhvatnijih u ovoj oblasti je istraživanje koje su sproveli Rentfrow i Gosling 2003. godine. Autori su najpre na osnovu …nastavak.

 

Asteroid dobio ime po osnivaču psihologije

ePsihoterapija 18.03.2012. u Vesti, Zanimljivosti

Prošle godine je objavljen članak u časopisu Acta Historica Astronomiae (vol. 43, pp. 335-350) u kome je otkrivena malo poznata činjenica o imenovanju jednog asteroida.

Karl Julius Lohnert (1885-1944) koji je bio astronom i  psiholog, iako nije ostao poznat ni u jednoj od ovih disciplina, otkrio je par manjih nebeskih tela i nazvao ih po svom mentoru- slavnom profesoru Vilhelmu Vuntu. Vunt je ime koje je dobro poznato svim studentima psihologije. On je 1879. Godine u Lajpcigu osnovao prvu laboratoriju za eksperimentalnu psihologiju, što  se danas smatra trenutkom nastanka psihologije kao nauke. …nastavak.

 

Masovna histerija u državi New York?

Naslovi mnogih medija u SAD su ovih dana posvećeni grupi devojaka iz malog mesta u državi New York koje je iznenada pogodila „misteriozna bolest“.

Le Roy, nekada prosperitetni gradić sa razvijenom privredom, koji je snažno pogodila ekonomska kriza je bio mirno mesto za život. Danas je, međutim, prepun novinara i istraživača privučenih pričom o misterioznoj bolesti koja je iznenada pogodila tinejdžerke iz lokalnog navijačkog tima. Kada se Katie Krautwurst probudila jedno popodne, primetila je da joj se lice grči na neobičan način. Nedelju dana nakon toga, njena najbolje drugarica i vođa njihove navijačke grupe, je takođe iznenada počela da se grči, muca i ispoljava niz drugih tikova. Bolest je polako nastavila da se širi i trenutno 18 devojaka, jedan dečak i jedna žena od 36 godina pate od nerazjašnjenog sklopa simptoma, nalik Turetovom sindromu. Simptomi se razlikuju, ali se sastoje od serije nevoljnih pokreta različitih delova tela i vokalnih ispoljavanja. …nastavak.

 

Šta je primovanje ili kako možemo uticati na druge, a da oni toga ne budu svesni?

ePsihoterapija 08.03.2012. u Marketing, Nauka, Zanimljivosti

Najjednostavnije rečeno – primovanje je memorijski efekat izlaganja određenom stimlusu koji utiče na odgovor na kasniji stimulus. Efekat primovanja je nesvestan i snažan.

Zamislite sledeći eksperiment – učesnicima u istraživanju (mladim studentima) se zadaje da čitaju reči (koje se povezuju sa starošću) kao što su zaboravnost, bore …nastavak.

 

Pre-kriminalni detektor testiran

ePsihoterapija 18.02.2012. u Vesti, Zanimljivosti

SAD počeo sa testiranjem tehnologije za predviđanje zločina koja meri i beleži psihičke i fizičke promene kod pojedinca.

Tehnologija nadgledanja budućih osobina (Future Attribute Screening Technology – FAST) već je testirana na grupi vladinih službenika, koji su dobrovoljno pristali na eksperiment, ali i na tajnim lokacijama u SAD na kojima se okuplja veliki broj ljudi. …nastavak.

 

Da li je psihološki pritisak uvek loš?

ePsihoterapija 05.02.2012. u Mentalno zdravlje, Stres, Vesti, Zanimljivosti

Psihološki pritisak i prateći stres se najčešće pominju u negativnom kontestu, kao nešto što je nezdravo i nepoželjno. Međutim, u određenoj meri oni su i korisni pokretači, sve dok ne pređu određenu kritičnu tačku.

Još prvi istraživači stresa koji su proučavali njegove fiziološke pokazatelje su uočili da je stres izazvan svakom situacijom koja zahteva neko novo prilagođavanje. Kratkotrajan stres koji dovodi do ubrzanja pulsa, disanja, povećanja krvnog pritiska i drugih fizioloskih efekata zapravo ima cilj da organizam pripremi pojačani fizički napor (“bori se ili beži” reakcija).  Kasnije je utvrđeno da kratkotrajan stres može poboljšati koncentraciju, sposobnost učenja, memorisanje i razne druge performanse. Psihološki pritisak tada postaje pokretač. …nastavak.

 

Da li je moguće brisanje pamćenja?

ePsihoterapija 04.02.2012. u Nauka, Vesti, Zanimljivosti

Grupa naučnika je ustanovila da nakon blokiranja određenog gena miševi više nisu pokazivali prethodno naučeni  strah.

Tokom  eksperimenta  su miševi prvo naučeni da se plaše određenih komora tako što su im davani elektrošokovi svaki put kada bi u njih ušli. Nakon određenog vremena, kada je ustanovljeno da je stvorena uslovna reakcija straha, istraživači su blokirali gen Npas4 za koji se smatra da ima važnu ulogu u procesu pamećnja. …nastavak.

 

Strah kao afrodizijak

ePsihoterapija 02.02.2012. u Vesti, Zanimljivosti

Može li strah zaista delovati kao afrodizijak? Postoje istraživanja koja ukazuju na ovu mogućnost.

M. Martinić nas podseća na jedno staro istraživanje u kome je grupa istraživača ispitivala reakcije dve grupe mušaraca na lepu ženu. Prva grupa su bili muškarci koje je saradnica istraživača sretala na sredini visećeg mosta iznad duboke provalije (čiji prelezak, po pretpostavci, izaziva strah). Drugu grupu su činili oni muškarci koji su samo sedeli na klupama u blizini mosta kada bi im ona prišla. Kada su ih kasnije ispitivali projetivnim TAT testom, ustanovljeno je da prva grupa ima više erotske simbolike u svojim pričama i odgovorima. …nastavak.