Ispeci svoj hleb ljudskosti
Ne znamo spremiti sva jela sveta, ali jedno sigurno znamo. Sve što nam je za njega potrebno je nekoliko osnovnih sastojaka koje uvek imamo u domu. Bar za onaj prosti, sasvim obični, najjednostavniji. On ne zahteva nauku niti talenat, već trud, istrajnost i ljubav. U svakodnevici je gotovo neprimetan, ali ima neprocenjivu istorijsku vrednost. Zato i jeste hleb naš nasušni!
Izvor: http://www.wasteknot.org.uk/
Svi smo Jedno. Bez obzira na boju naše kože, jezik kojim govorimo, mesta u kojima živimo, životne priče koje imamo, mi smo svi jedno… svi smo mi ljudi. …nastavak.
Kako da uspešno komuniciramo sa decom?
Deca se uče veštini komunikacije od nas i zato bi uvek trebalo pronaći vremena da se razgovara sa njima. Komunikacija je veoma važna da bismo shvatili osobine, mišljenje i osećanja drugih ljudi kao i sebe.
Kada komuniciramo sa decom, često se pitamo da li su oni zaista čuli ono što smo im rekli, a još češće mislimo da ne žele da nas poslušaju. Međutim, veliki deo ovog „nesporazuma“ može biti i posledica načina na koji …nastavak.
Strast ili disciplina?
Kad je uspeh u pitanju, okruženi smo porukama tipa: „Ako nešto stvarno želiš, čitava vaseljena se uroti da to i ostvariš“ (ovu poruku je poslao Paulo Koeljo) ili „Ti možeš da postigneš sve što poželiš u životu“ (ovu poruku šalju anonimni roditelji svojoj deci svaki dan). Te poruke su umirujuće i motivišuće, ali one poručuju da sve što je potrebno jeste da nešto stvarno želimo. Govoriti o vrednom radu, odbijanjima i rizicima nije umirujuće. Tako odrastamo čekajući da pronađemo svoju inspiraciju, pravu strast u životu, da nešto stvarno odlučimo, pa da krenemo. Kod prvog neuspeha pomislimo – Šta ako roditelji nisu bili u pravu? Šta ako ne možemo sve što poželimo? Šta ako je za neke stvari kasno? I onda brzo pomislimo kako to što nas je zainteresovalo zapravo i nije toliko zanimljivo. I mi nastavimo da čekamo svoju inspiraciju.
Vredan rad i disciplina su potcenjeni, dok je u isto vreme strast prema poslu uveliko precenjena. Svaka strast splasne u nekom trenutku. Kad smo umorni, kad doživimo neuspeh ili odbijanje, tada nećemo biti naročito zainteresovani za …nastavak.
Vučiji pogled na svet
Svi znamo da psi veruju ljudima i da ih je lako pridobiti, a da vuk uvek ostaje vuk. Njega je gotovo nemoguće pripitomiti. Naučnici su nedavno došli do jedne vrlo verovatne pretpostavke o poreklu te razlike između ove dve podvrste Canus Lupus, čak i danas genetski skoro identične.
Svi psi su nekad bili vukovi. Te vukove je pripitomio čovek iz kamenog doba i od tada njihov razvoj teče u različitim pravcima. Iako genetski isti, njihova ćud je potpuno različita. Objašnjenje koje naučnici daju je sledeće …nastavak.
Vrste ljubavnih veza
Verujem da nema osobe koja se nije zapitala šta je ljubav i zašto se zaljubljujemo. Čuveni psiholog Robert Sternberg je, nakon višedecenijskog izučavanja inteligencije, shvatio da bi valjalo izučavati i ljubav ukoliko želimo da razumemo raznoliko ljudsko ponašanje. U jednoj od svojih teorija, opisanoj u knjizi Ljubav je priča, Sternberg iznosi tezu da je svako od nas razvio neku predstavu o tome šta je ljubav, priču o ljubavi, te da se zaljubljujemo u ljude čije su priče slične ili iste kao naša, ali čije su uloge u tim pričama komplementarne našoj. Sa druge strane, što dve osobe neguju različitije priče o ljubavi, manje su šanse da veza zaživi i opstane. Tako, prema Sternbergu, postoje priče u kojima je centralna tema odnos moći (poput priče učitelj-đak ili policijske priče), priče o objektima (poput kolekcionarske priče) ili takozvane priče o koordinaciji, kao što su baštenska priča ili poslovna, proračunata priča. Kao i u svemu što se tiče psihologije, ovde ne postoje idealne i „ne daj bože“ priče, niti se svako može lako prepoznati samo u jednoj priči. Jedino što je važno jeste uvažiti ulogu priča o ljubavi, otkriti sopstvenu kolekciju i hijerarhiju priča, kao i partnerovu, zatim razmotriti koliko se naša idealna priča slaže s pričom u kojoj smo, te pokušati da se što više povećaju adaptivne karakteristike priča, a da se na najmanju meru svedu aspekti priče koji nas čine nezadovoljnim. …nastavak.
Na današnji dan
Na današnji dan, pre 54 godine, umro je Karl Gustav Jung, švajcarski psihijatar, psihoterapeut i osnivač analitičke psihologije. Jung je osmislio neke od najpoznatijih psiholoških koncepata kao što su arhetipovi, kolektivno nesvesno, kompleksi i ekstroverziju-introverziju. Ljudsku psihu je smatrao „religioznom po prirodi“ te je religioznost bila fokus njegovih istraživanja. Proučavao i mnoge granične oblasti kao što su alhemija, okultizam, astrologija, istočnjačka filozofija, u cilju analize snova i razumevanja značenja simbola.
Centralni koncept analitičke psihologije je individuacija: psihološki proces integracija opozita, uključujući svesno i nesvesno, uz istovremeno relativno zadržavanje njihovih autonomija. Individuacija je, po Jungu, centralni proces ljudskog …nastavak.
Stidljivost vs anksioznost ili zašto propuštamo životne prilike
Koliko ste puta čuli, ili možda i Vi sami rekli sebi ili drugima – „A ne mogu ja to, ja sam stidljiv. Što ću ja kada sam takav, ne mogu to da promjenim!“ Ironija promjene je da ljudi vjeruju kako mogu promjeniti druge i istrajno pokusavaju da to učine, dok istovremeno insistiraju da je promjena njih samih nemoguća. Ta jedina realna promjena, promjena samog sebe, ljudima se čini nemogućom samo zbog toga što je teška. Ko danas ima vremena i snage da se uhvati u koštac sa nečim toliko napornim, kad je mnogo lakše okriviti za sve druge i mjenjati njih. Kada govorimo o stidljivosti, dodatna teškoća je i postojanje svojevrsnog kulta posvećenog ovoj osobini na našim prostorima i to prije svega kod ženske djece. „Budi ti, sine moj, (kako se obično kćerci govori) mirna, dobra, slušaj šta ti drugi kažu pa to i radi, ne pitaj puno“. I, onda se čudimo kada nam djeca izrastu u ljude stidljive, povučene, nedovoljno spremne da se bore za sebe i zauzmu se za svoje ideale i prava, i tako osamljeni postanu samo pratioci krda. Stidljivost, ili stručnije- socijalna anksioznost, nije osobina vođa ili pak ljudi koji preduzimaju rizike da bi postigli uspjehe u životu.
Sagledavajući svakodnevicu prosječnog čovjeka najčešće nije toliko bitno jeste li rođeni lider, ili ne. Postaje samo bitno da li Vas ta stidljivost i povučenost koči u tome da razvijete svoje potencijale, povežete se sa ljudima i zaista budete srećni. Dilema je u tome kako gledati na to kada se osoba drži podalje, ne uključuje se lako u razgovor i izbjegava neke događaje koji podrazumjevaju socijalizaciju. Da li posmatrati stidljivost kao crtu …nastavak.
Kako postati emocionalno inteligentan: 5 ključnih veština
Da li poznajete ljude koji se dobro snalaze u raznim okolnostima, umeju graciozno da se izbore sa najnezgodnijim društvenim situacijama i za koje se čini da nekako uvek znaju kako da opuste druge? Velike su šanse da te osobe imaju izraženo ono što psiholozi zovu emocionalnom inteligemcijom.
Emocionalna inteligencija (EQ) podrazumeva sposobnost razumevanja i upravljanja emocijama. Stručnjaci se slažu da ova vrsta inteligencije igra važnu ulogu u postizanju uspeha, a neki je smatraju čak i važnijom od IQ-a jer je povezana sa mnogim aspektima funkcionisanja, od donošenja odluka do akademskog …nastavak.
Zašto ljudi vole da sebi kvare sreću
Da li Vam se nekad desilo, kao i nama, ostalim smrtnicima, da kada Vam konačno dobro krene u životu, dobijete dobar posao, zaljubite se i ostale lijepe stvari počnu da Vam se dešavaju, pomislite „Hmm, ovo je predobro da bi bilo istinito, i da bi se događalo baš meni, dakle očekujem svaki tren da nešto pođe do đavola“? I onda tako prolaze dani, a Vi živite u beskonačnom strahu od nekog oblika ispoljavanja Marfijevog zakona, dok ta velika sreća u kojoj biste trebali da uživate, nekako… prolazi kroz Vaše prste, i kao da je nikad nije ni bilo.
Zašto je to tako? Zašto su ljudi skloni da uništavaju sebi živote, prave probleme tamo gdje ih nema? Ako uzmemo u obzir da je osnovni cilj kome svi ljudi …nastavak.
Tribina: Biti ili ne biti – dobre i loše strane telesnog kažnjavanja dece
Udruženje studenata psihologije Stimulus najavljuje tribinu:
„Dragi autlajeri,
U svetlu nedavnih događaja, rešili smo da priredimo tribinu pod nazivom „Biti ili ne biti (decu) – dobre i loše strane telesnog kažnjavanja.
Tribinu će voditi Nada Korać, Jovan Mirić, Aleksandar Baucal i Jelena Vranješević.
Oni će pokušati na što bolji način da vam približe ovu temu, a biće i otvoreni za sva vaša pitanja i komentare, kojih će nadamo se biti u velikoj količini.
Za početak, želeli bismo da razmislite i pokušate da date odgovore na sledeća pitanja …nastavak.