III kongres psihoterapeuta Srbije
U organizaciji Saveza društava psihoterapeuta Srbije, od 17 – 20. oktobra će se održati Treći kongres psihoterapeuta u Beogradu (hotel M Best-Western).
Tema ovogodišnjeg kongresa “Pripadnost i različitost – integracije u psihoterapiji” kao i prethodnih godina poziva na razvoj i promišljanje psihoterapijske teorije i prakse kod nas, naglašavajući važnost insistiranja na profesionalnom identitetu psihoterapeuta koji nadilazi razlike u pristupima pojedinih modaliteta …nastavak.
Psiholog u Beču – u poseti Frojdovoj kući
Iako pripadam terapijskom modalitetu koji je nastao kao odgovor na tada dominirajuću psihoanalitičku paradigmu te je prilično kritički nastrojena prema njoj, kao psihoterapeut ne zaboravljam da moja profesija danas postoji upravo zahvaljujući Frojdu. I više od toga ˗ neke od osnova koji su još tada postavljeni opstaju i danas uprkos velikim promenama koje su se u međuvremenu događale. Značaj i dinamika nesvesnog, transfera i kontratransfera, važnost rada na odnosu i mnoge druge su nešto čemu se gotovo svaka paradigma na kraju ipak vraća (poslednja je svakako treći talas kognitivno-bihejvioralnih terapija). Osim toga, činjenicu da sam danas psihoterapeut verovatno mogu da pripišem baš Frojdu čije knjige su mi otkrile potpuno novi svet koji i danas oduševljeno istražujem.
Pre nekoliko godina sam imala prilike da posetim kuću u Londonu u kojoj je proveo poslednje godine svog života nakon što je napustio Beč bežeći od nacista. Iako je najveći broj ličnih stvari, namešataja (uključujući i čuveni kauč) i dokumenata prenet tamo, poseta njegovoj kući u Beču …nastavak.
Shizofrenija
Shizofrenija (grč. rascep duše) je mentalni poremećaj za koji je karakteristična disocijacija (nesklad) između različitih psihičkih funkcija: mišljenja, percepcije, afekta i volje. Iako ne postoje univerzalni simptomi, često se sreću različiti tipovi halucijancija, prisustvo sumanutih ideja i gubitak veze sa realnošću. Dugo su u vodećim klasifikacijama mentalnih poremećaja nabrajani različiti tipovi shizofrenije, da bi u najnovijem DSM-5 došlo do napuštanja podtipova. Iako ne postoji jasan konsenzus stručnjaka o uzorcima ove bolesti, danas se smatra da veliku ulogu igra složena interakcija naslednih i sredinskih faktora. …nastavak.
Odgovornost posmatrača
Posmatrač je osoba koja je prisutna u nekom događaju, ali u njemu ne učestvuje. Tako glasi definicija posmatrača.
Svako ko se našao u situaciji da mu je potrebna pomoć zna koliko se teško oprašta posmatračima. Džudit Herman (u knjizi „Trauma i oporavak“) navodi reči prisiljene prostitutke koja ovako to opisuje: „Većina ljudi ne zna koliko ih oštro osuđujem zato što nisu ništa kazali. Jednostavno ih brišem sa spiska. Zauvek. Ti ljudi su bili u prilici da mi pomognu, a nisu ništa preduzeli. I reči političkog zatvorenika: „O holokaustu će se suditi ne toliko po broju žrtava koliko po veličini ćutanja“. …nastavak.
Zašto je partnerska psihoterapija složenija od individualne?
Psihoterapijska praksa ili jednostavnije rečeno lečenje razgovorom, može se događati na relaciji terapeut – klijent, terapeut – dva klijenta, terapeut – porodica ili terapeut – grupa klijenata. Kada su ove dve poslednje, takozvana porodična i grupna terapija u pitanju, mogu je ređe obavljati i dva terapeuta ili terapeut i koterapeut. Međutim, prva dva oblika odnosno individualna i terapija parova (partnerska terapija), najčešće se obavljaju u prisustvu jednog psihoterapeuta. Naravno, ukoliko je to u interesu klijenta, individualna može poprimiti oblik partnerske (ukoliko uključimo i emotivnog partnera) ili porodične terapije (ukoliko se u proces uključi i klijentova primarna ili sekundarna porodica). Neki savremeni autori smatraju da su ovakve promene kroz proces rada sa jednim klijentom ne samo dozvoljene, već često i veoma poželjan način rada. Moje iskustvo govori da je u nekim slučajevima ovo zaista od velike pomoći klijentima. …nastavak.
Stokholmski sindrom – dijagnoza zarad mira u kući
Stokholmski sindrom označava situaciju emotivnog zbližavanja otmičara i žrtve. Žrtva odbija da sarađuje sa ljudima koji pokušavaju da joj pomognu, aktivno ih ometa u tome i staje na stranu svog otmičara. Ona usvaja otmičarev vrednosni sistem i počinje da na situaciju gleda njegovim očima („mi protiv njih“). Naziv „Stokholmski sindrom“ uveo je psihijatar i kriminologN. Bejerotnakon pljačke banke i otmice talaca u Stokholmu, avgusta 1973. Četvoro radnika banke, tri žene i jedan muškarac držani su kao taoci pet dana. Nakon oslobađanja primećeno je njihovo neobično ponašanje: oni su se aktivno suprotstavljali policiji, odbijali da svedoče protiv otmičara, posećivali otmičare u pritvoru, a navodno se jedan od otmičara verio sa jednom radnicom (neki autori tvrde da je ta informacija o veridbi netačna i da je do zabune došlo zbog greške u prevodu vesti sa švedskog). …nastavak.
Šta je pozitivna psihologija?
Danas se o pozitivnoj psihologiji može govoriti kao o pokretu koji dobija sve više pristalica unutar same psihologije ali i šire, a njeni počeci i popularizacija se vezuju za ime Martina Selidžmena čije knjige su prevođene i kod nas.
U svom čuvenom govoru 1998. godine kada je proglašen za predsednika Američke Psihološke Asocijacije (APA) te člancima koje je kasnije objavljivao (i postao 13. najcitiraniji autor! [po Haggbloom et al. 2002]), Selidžmen je kritikovao psihologiju koja je još od Drugog svetskog rata fokusirana na psihopatologiju i redukciju simptoma. Po njemu, svojim fokusom na patologiji i lečenju, psihologija je postala “viktimologija” i usput zaboravila svoje najvažnije ciljeve. …nastavak.
Koliko naša inteligencija zavisi od životnog scenarija?
Klod Stajner u svojoj knjizi „Scripts People Live“ ističe da svako dete dok odrasta prolazi osnovni trening sputavanja autonomije. Ovaj trening se primenjuje u porodici, školi i široj društvenoj zajednici. Dečaci i devojčice su različito pogođeni ovim treningom. Devojčice se uče da ne koriste svoj racionalni deo ličnosti (svog Odraslog, O2), dok se dečaci uče da ne koriste svoju intuiciju (Malog profesora, O1). Dakle, deca se vaspitavaju da ne koriste svoja dva prirodno data ego stanja Odrasli (jedno dato odmah na početku, O1, a drugo biološki predodređeno da se razvije malo kasnije, O2). Oba ova ego stanja Odrasli su važna za donošenje pravilnih zaključaka, s tim da je Veliki Odrasli važniji i precizniji kod zaključivanja na osnovu činjenica, a Mali Odrasli radi tačnije od Velikog u situacijama kada nemamo dovoljno preciznih podataka i kada se traži intuicija (potpražno zaključivanje). Tako i muškarci i žene vaspitanjem bivaju oštećeni u domenu zdravog razuma. …nastavak.
Održana tribina “Institucija i sloboda”
Tribina “Institucija i sloboda”: prevazilaženje politike i prakse nasilja u psihijatriji održana je 18. i 19. maja u Centru za kulturnu dekontaminaciju. Okrugli stolovi, iskustva naših i stručnjaka iz Italije, ali i aktivno uključivanje učesnika od kojih su mnogi i sami preživeli brojna traumatična iskustva nasilnih psihijatrijskih tretmana je doprineo emotivnom i aktivističkom duhu čitavog događaja.
U okviru tribine je prikazan film “Bio jednom grad ludaka” sniman po istinitim događajima, govori o istoriji transformacije klasične nasilne institucije psihijatrije u procesu deinstitucionalizacije psihijatrijske moći i iskustvima ukidanja psihijatrijskih bolnica u Italiji. U filmu je na autentičan, emotivan i veoma intenzivan način prikazano iskustvo Franka Bazalje i ekipe uključene u transformaciju psihijatrijske bolnice (u Goriciji od 1961 i Trstu od 1971) od mesta totalne kontrole do mesta izbora i veselja, ali i brojnih prepreka i izazova sa kojima su se entuzijastično nastrojeni stručnjaci sretali na putu društvenih promena. …nastavak.
Nevidljiva bolest
Savremena medicina i razvoj tehnike su omogućili da saznajemo sve više detalja o kompleksnom funkcionisanju ljudskog tela. Tako su za mnoge bolesti, kojima je ranije olako pripisivan „psihološki uzrok“, danas pronađene moguće biološke osnove. Iako još uvek puno toga ne razumemo, ovi primeri bi trebalo da posluže kao podsetnik. Stručnjacima – da ne otpisuju pritužbe pacijenta te pripišu olako psihološke uzroke, a pacijentima da ne odustaju od traženja odgovora onda kada izgleda da ga ni mnogi stručnjaci nemaju. Biološko i psihološko se na kompleksne načine prepliću i međusobno interaguju u ljudskom organizmu te pronalaženje dokaza za jedne ili druge ne znači da su oni međusobno isključivi. Pre se može reći da još uvek puno toga ne razumemo te zadržati otvorenost prema novim otkrićima koja ponekad mogu radikalno promeniti pristupe o kojima smo učili i u koje smo čvrsto verovali.
J. Zulević
Dvanaesti maj je međunarodni dan podizanja svesti o bolesti o kojoj, nažalost, ni puno lekara ne zna puno, a o široj javnosti da i ne govorimo – fibromialgija. O ovoj bolesti nisam znala ništa do pre dva meseca, kada mi je konačno postavljena dijagnoza. …nastavak.