Potiskivanje emocija – korak ka razvoju bolesti
Težnja ka savršenom životu je sveopšte prisutna i nekako se svi trude i dovijaju ne bi li ostvarili taj san, uz obavezno prisutno uverenje da će ta jednom postignuta savršena ravnoteža u njihovom životu ostati nepromenjena zauvek. Većina je sklona tom magijskom uverenju koje proističe iz ubeđenja da mu to savršenstvo po automatizmu pripada.
Na prvi pogled sa ovakvim ubeđenjem nije uočljiv nikakav problem …nastavak.
Mreža za mentalno zdravlje ”NaUm”
Mreža za mentalno zdravlje ”NaUm”, mreža organizacija koje se bave pružanjem pomoći osobama sa mentalnim problemima, kao i njihovim porodicama, osnovana je 2015. godine u Beogradu u okviru projekta ”PRO.ME.NE. – PROmocija MrežE za mentalNo zdravljE”
Udruženja članica mreže „NaUm“ osnovali su pojedinci različite profesije, znanja i iskustva, koje spaja entuzijazam i želja da pomognu ljudima sa psihičkim problemima u svojoj zajednici. Usluge u ovim udruženjima su besplatne i članovi mogu da pohađaju …nastavak.
PSIHOTERAPIJA iz ugla Emocionalnog metoda
Psihoterapija (kao i psihološko savetovanje) je pojam koji obuhvata mnogo različitih metoda u psihološkoj pomoći (psihoanalitička terapija, geštalt terapija, primalna terapija, transakciona analiza, itd…).
U svetu ima više stotina registrovanih vrsta psihoterapija, u Srbiji više desetina. Te različite psihoterapijske škole su kao i političke partije: ima ih puno, svaka sebe hvali, a međusobno su konkurentske i među njima nema razgovora o tome koja je bolja od druge. Onom ko se odlučuje za neku vrstu psihoterapije nimalo nije lako da se snađe.
Pokušaćemo da pomognemo …nastavak.
Kako da podnesemo „nezasluženu“ nesreću ili gubitak?
Kada nam se u životu dogode stvari koje su jako teške, i koje ne umemo sebi da objasnimo, težimo da tražimo uzroke tih stvari. Nekako smo u našoj civilizaciji navikli da svaka posledica ima svoj uzrok i da smo mi nekako na to uticali, ili da smo mogli to da sprečimo; da smo lošu sreću zaslužili. Teško je, najčešće, prihvatiti suprotno, da se stvari događaju kao plod slučajnosti, da nije moguće sve stvari objasniti i razumeti i da sve stvari nemaju uzrok.
Kada nam se dogodi patnja, kada ne znamo kako sa njom da se izborimo, težimo da tražimo takav uzrok, takav odgovor na pitanje i nekako smo skloni da pitamo: „Zašto ja? Zašto se meni baš to dogodilo? Čime sam ja ovo zaslužio?“. …nastavak.
Internacionalna psihoanalitička konferencija u Beogradu
Psihoanalitičko društvo Srbije, zajedno sa jedanaest psihoanalitičkih društava iz devet zemalja regiona (Austrija, Mađarska, Hrvatska, Rumunija, Bugarska, Grčka, Italija, Turska) prvi put organizuje internacionalnu konferenciju koja će postati redovan događaj, svake druge godine u različitoj zemlji.
Ove godine, sa temom O „MIŠLJENJU I GRANICAMA“, od 1. do 4. juna, konferencija se održava u Beogradu.
Predavači i diskutanti su eminentni psihoanalitičari iz zemalja učesnica; konferenciju plenarnim izlaganjem otvara Jorge Canestri, predsednik Evropske psihoanalitičke federacije; ostala plenarna izlaganja predstaviće poznati psihoanalitičari iz Britanskog i Moskovskog psihoanalitičkog društva.
Ovaj događaj, uz učešće kolega iz zemalja regiona, predstavlja jedinstvenu priliku da se okupimo i zajedno mislimo o temi koja je savremena i uvek važna, stručna i aktuelna.
Program konferencije možete pogledati i preuzeti OVDE.
Konferencija je akreditovana od strane Zdravstvenog saveta Srbije pod brojem А-1-817/17, učesnici stiču pravo na 10 KME bodova.
Mesto i vreme održavanja: Hotel 88 Rooms, Takovska 49, Beograd, od 1. do 4. juna.
Sva detaljnija obaveštenja o konferenciji, registraciji za konferenciju, rezervaciji smeštaja možete dobiti na sajtu Psihoanalitičkog društva Srbije.
Pogledajte još:
Kako ukrotiti anksioznost u 10 slika?
Anksioznost je normalno osećati u značajnim situacijama koje smatramo teškim ili pretećim. Najčešće nismo sigurni da li možemo da rešimo tu situaciju, imamo doživljaj da nećemo moći da se zaštitimo od opasnosti ili da ćemo teško podneti njene posledice. Tada nastaje neprijatna strepnja i strašljivo iščekivanje da će se nešto loše desiti. A, šta se sve loše može desiti, zavisi isključivo od naše maštovitosti.
Danka Đukanović je master psiholog, psihoterapeut u edukaciji sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa različitim grupama. Voditelj je psiho-kreativnih radionica koje su namenjene psihološkom osnaživanju i razvoju ličnih potencijala dece, mladih i odraslih. Zajedno sa osobama sa kojima radi kroz poverljiv, otvoren i iskren razgovor dolazi do rešenja. Smatra da se dijalog javlja iz susreta dve autentične osobe koji vodi do kontakta, a on dalje do promene.
Pročitajte još:
Da li je stres uvek loš?
Autogeni trening-naša šansa za nadmoć nad stresom
Kongres psihologa Srbije 2017
65. Naučno-stručni skup Društva psihologa Srbije održaće se u periodu od 24. do 27. maja na Zlatiboru u studentskom odmaralištu „Ratko Mitrović“ na Zlatiboru.
Informacije o kotizacijama možete pogledati ovde.
Ove godine će se među plenarnim predavačima naći neka značajna imena kao što su: Philip G. Zimbardo (Stanford University) i Paul Ekman (University of California San Francisco).
Pratite informacije o kongresu na sajtu DPS-a ili FB strani kongresa.
Kada veza nije funkcionalna?
Najčešće se dešava da ljudi u vezu ulaze u fazi zaljubljenosti kada je zbog prisustva idealističke slike sa obe strane realna procena situacije zamagljena. Ovakvo stanje stvari nije obavezno loše i nema mogućnost predvidjanja da li će veza zbog toga nadalje biti funkcionalna i kvalitetna jer možda i ne baš tako savršen, vaš partner će i dalje biti odličan izbor za vas i ispunjavaće sve kriterijume koje imate kada je partnerski odnos u pitanju.
Da li je veza „dobra“ ili „loša“, tj funkcionalna ili ne stvar je subjektivne procene aktera koji tu vezu čine. …nastavak.
Drugačiji pogled na konstruktivističku psihoterapiju
Psihologija ličnih konstrukata, koju je formulisao Džordž Keli, ili konstruktivistička psihoterapija, u koju Kelijev rad spada, danas predstavlja sasvim drugačiji način za razumevanje psiholoških problema i nudi drugačije tehnike za rad sa njima.
Konstruktivizam se zasniva na uverenju da …nastavak.
Da li briga može sprečiti negativan ishod dogadjaja?
Postoje ljudi koji sagledavaju uglavnom pozitivne aspekte događaja. Međutim, većina je sklona tome da svaku situaciju vidi kao potencijalno negativnu, onu koja će se na kraju završiti nepovoljnim ishodom.
Tako oni vreme uglavnom provode razmišljajući o tome da će se dogoditi nešto loše sa čim oni nemaju kapaciteta da se izbore. …nastavak.