Stanari ludnice

ePsihoterapija 03.04.2016. u Antipsihijatrija, Istorija psihologije, Priče

~ Rozenhanov eksperiment ~

Bilo je to davnih 70-ih, a sećam se kao da je bilo juče. Bruklin, svetla velegrada, iz Engleske nam dolazi svež val anarho panka. Imam 22-e godine, studiram psihologiju, čini mi se ceo svet je predamnom. Ljudi se socijalizuju na okolnim protestima, kroz grad tutnji muzička revolucija, a ja imam pametnija posla. Teško je čak i zamisliti da nekome u to vreme može da se dešava nešto interesantnije. Ali može, uveriću vas.
Izvor: Avedonfoundation

Dolazim na svoje prvo predavanje. …nastavak.

10 motivišućih preporuka za ljude pod stresom

ePsihoterapija 07.02.2016. u Stres

Znamo puno o stresu, šta ga uzrokuje, kako se javlja u nama, zašto ga podnosimo, gde bismo najradije da se sklonimo od njega, šta nas sprečava da ga izbegnemo… Neosporno je da je kvalitet našeg života uslovljen sposobnošću da upravljamo stresom sa kojim se svakodnevno suočavamo. Usled nedostatka volje i motivacije puštamo stvari da ostanu kakve jesu što često uzrokuje pad naše energije, raspoloženja, želje da nešto promenimo. Međutim, često je tako malo potrebno da bismo se ponovo upustili u borbu za zadovoljstvo i sreću bez stresa.

…nastavak.

Ulazite li u novu godinu sa nezavršenim poslovima?

ePsihoterapija 06.12.2015. u Geštalt psih., Self-management, Stres

Kalendar nam dosledno pokazuje da smo u decembru. Sitno brojimo dane do nove godine, a nedostatak debelog snežnog pokrivača doprinosi našem poricanju da je to istina. Većina nas ima utisak da je reč o šali, jer je ,,gotovo juče“ bio prvi januar kada smo imali bezbroj planova za ovu godinu. Dosta njih smo ispunili, ali neke nismo ni počeli ili smo ih ostavili na pola puta. Međutim, da li ćemo u novu godinu preostale nezavršene poslove vući umesto sanki velikim delom zavisi i od nas.

Mi ljudi smo bića želja. Želje su ono što nas pokreće kao nepresušno gorivo …nastavak.

Želim da se promenim, ali…

ePsihoterapija 01.12.2015. u Mentalno zdravlje, Self-management, Uspeh

Rečenica „Želim da se promenim“ je toliko puta izgovorena u postojanju ljudskog roda da važi za univerzalnu misao koja ukazuje na kratkotrajni uvid osobe da način na koji svakodnevno funkcioniše i nije tako adaptivan.


Photo: David Sandel

Efekat ove rečenice je kratkotrajan za većinu ljudi i delimično se može objasniti mehanizmom koji imaju i žene nakon porođaja – mehanizam zaboravljanja negativnog iskustva i bola u cilju opstanka. Kod žena se ovaj mehanizam javlja kako bi se usudile da rode još jedno dete i tako produže ljudsku vrstu, …nastavak.

Da li smo još uvek društveni (i zašto nismo)?

ePsihoterapija 22.11.2015. u Društvene mreže, Društvo, Internet

U telefon pogledamo u proseku oko 110 puta na dan. Prilikom svakog pregleda poruka, novosti na društvenim mrežama, aktuelnih dešavanja u zemlji i svetu… potrošimo najmanje dve minute. Iz toga sledi da u proseku potrošimo oko 220 minuta dana ili više od tri sata gledajući u telefon. Naravno, tu su i ostali ,,pametni’’ i manje pametni uređaji kojima je takođe potrebno posvetiti ,,pažnju’’.


Foto: Eric Pickersgill

Ako te nema na društvenim mrežama, znači da ne postojiš – poruka je koja nam se sve češće plasira. Prvobitno zamišljene kao sredstvo povezivanja i komunikacije, postale su naši najveštiji ,,kradljivci vremena”. …nastavak.

Izazovi sebe, promeni etiketu

ePsihoterapija 08.11.2015. u Ličnost

U deliću sekunde možemo spasiti život. Samo njih nekoliko je potrebno da steknemo prvi utisak o nekome. Ako verujemo u „ljubav na prvi pogled“, jedan je dovoljan. Par desetina sekundi je dovoljno za reklamu koja će nas navesti da kupimo reklamirani proizvod. Samo jedan ,,promašaj“ da sebe uporedimo sa životinjama ili se ,,častimo“ pogrdnim nazivima.


Izvor: Unigraf

Navikli smo da stvari funkcionišu tako što imaju svoje etikete i uputstva za upotrebu koja možemo koristiti kad nam zatrebaju. …nastavak.

Brak – muški ugao

ePsihoterapija 02.11.2015. u Muškarci, Nasilje, Rod i pol

Ovaj tekst nije napisan da bi pojačao rodne razlike koje su ionako prenaglašene. Tekst je napisan da bi ukazao kako je patrijarhat poguban za ljudskost muškaraca o čemu se nedovoljno piše i govori. Da li patrijarhat muškarcima obezbeđuju uvek i samo dominaciju i privilegije? Da li su patrijarhalni muškarci nekada zbunjeni i da li im ponekad patrijarhat čini život nepodnošljivim? Svakako. Iako mnogi ljudi danas misle da je patrijarhat stvar prošlosti mnogi događaji iz porodičnog života nas uveravaju da to nije tako.

Primer iz prakse, koji navodim u nastavku, je iz bračne terapije sa parom sa kojim sam radio a kojim želim da ilustrujem pokušaj oslobađanja muškog klijenta od dominantnih diskursa koji ga ograničavaju i tako prete da mu razore porodicu. …nastavak.

Panični napad – kad srce zalupa iz čista mira

ePsihoterapija 24.10.2015. u Anksioznost, Hipohondrija, Zdravstvena psihologija

Svima nama je dobro poznato kako izgleda kada se nečega jako uplašimo: srce odjednom počinje brzo da lupa, znojimo se, osećamo da nam telo drhti… Ali šta kada iznenada, dok opušteno gledamo TV, ležimo u krevetu i čekamo da zaspimo ili se mirno vozimo automobilom, neočekivano osetimo iste simptome? A nigde u blizini nema ni psa koji nas juri, ni nadolazećeg kamiona, ni loše vesti, ni ničega sa čime bismo mogli povezati tu reakciju našeg tela?

panični napad
Izvor: Promind.nl

Većina ljudi koji nisu iskusili ovo neprijatno stanje veruje da je napad panike samo burna reakcija na neki zastrašujući događaj. Kada neko veoma emotivno reaguje nakon što je čuo neku lošu vest ili video neku uznemirujuću scenu, oni će reći da je taj imao „napad panike“. To nije bio napad panike. To je bila samo jaka emotivna reakcija na konkretan događaj. Upravo je nedostatak očiglednog okidača, izostajanje događaja sa kojim ga možemo povezati, glavna karakteristika paničnih napada.

Kako panični napad izgleda? Evo nekih njegovih karakteristika:

– napad počinje iznenada, najčešće u trenutku dok nismo fizički aktivni (ležimo, gledamo TV, čitamo…)

– srce počinje da lupa veoma brzo

– imamo osećaj stezanja u grudima

– znojimo se

– telo počinje da drhti, naročito može da bude snažno i nekontrolisano drhtanje nogu i ruku

– srce lupa nepravilno, sa preskakanjima (palpitacije)

– imamo osećaj da gubimo dah

– izgleda nam kao da ćemo se onesvestiti: gubimo vazduh, osećamo trnjenje u rukama, vrti nam se u glavi, osećamo opštu slabost, a posebno slabost u nogama. Osećaj KAO DA ćemo se onesvestiti je veoma čest pratilac paničnog napada. Ali pravo padanje u nesvest za vreme paničnog napada je gotovo nemoguće. Pada se u nesvest kada krvni pritisak iznenada padne, a za vreme paničnog napada dešava se upravo suprotno.

– dišemo veoma brzo i plitko. Ovo se zove hiperventilacija. Kada ovako dišemo (hiperventiliramo) mi izdišemo previše ugljen-dioksida, što za posledicu ima sužavanje krvnih sudova, uključujući i one ka mozgu, što dalje za posledicu ima osećaj vrtoglavice, slabosti, osećaj kao da ćemo se onesvestiti itd. Zbog toga se onome ko hiperventilira u filmovima uvek daje papirna vreća da diše u nju. Kada dišemo u papirnu vreću, mi udišemo isti vazduh koji smo izdahnuli, a koji je pun ugljen-dioksida koji nam je potreban i na taj način se puls snižava i disanje smiruje.

– Javlja se intenzivan strah od gubitka kontrole, strah od ludila i strah od smrti. Kada prvi put čovek doživi panični napad, to iskustvo je toliko zastrašujuće i nepoznato da se uvek javlja bar jedan od sledećih strahova: da ću da poludim, da ću da izgubim kontrolu i da ću da umrem. Pošto su simptomi veoma slični simptomima srčanog udara (trnjenje u ruci, nepravilan rad srca, iznenadni snažan strah itd) najčešće se plašimo da ćemo umreti. Strah od gubitka kontrole i ludila se javlja zbog toga što su nam ti simptomi toliko poznati iz normalnih životnih situacija, kada se nečega konkretnog uplašimo, ali sada ne postoji ništa za šta možemo da vežemo te svoje reakcije. Uplašili smo se jako, a ne znamo zbog čega. Osećaj je sličan kao kada bismo se iznenada počeli smejati, a da ne znamo zašto. Zato, ako ne znamo šta je panični napad, možemo poverovati da više ne kontrolišemo svoje postupke i svoje reakcije i da samim tim možemo svašta da uradimo.

Do paničnih napada dolazi nakon dužih perioda psihičke napetosti, kada smo dugo zabrinuti, ljudi, uplašeni itd. Naš praistorijski mozak ne poznaje brige kao što su neplaćeni računi, naporna tazbina, svađe sa mužem i sl. Za naš mozak, koji je napravljen da nam obezbedi da fizički preživimo, svaka naša briga je znak da nam je život u neposrednoj opasnosti (da nas juri lav). Mozak radi najbolje što može za situaciju kad nas juri lav: šalje krv u mišiće nogu i ruku koji će morati da rade kao ludi ako hoćemo da preživimo. Svi simptomi koje mi osećamo (gubitak daha, lupanje srca itd) su upravo posledica toga. Tu nastaje problem. Telo se spremilo da beži od lava, a lava nema. Zbog toga se panični napadi dešavaju dok smo mirni, a skoro nikada kada smo fizički aktivni. Kada smo mirni, adrenalin nema gde da se potroši. Panični napad će zbog toga brže proći ako uzmemo nešto da radimo. Koliko god da je neprijatan i koliko god da imamo osećaj da traje beskrajno, panični napad uglavnom ne traje duže od pola sata. Ako svoj mozak i telo uposlimo nekom aktivnošću, proći će brže. Ali će svakako proći.

Panični napad je sam po sebi zastrašujuće i intenzivno iskustvo, ali ono što dodatno otežava su naši strahovi i uverenja kojima ga nadopunjujemo. Naš strah od toga šta to znači (da li umiremo, da li će nam se to desiti ponovo i to negde gde verujemo da bismo se nekako mogli izblamirati ili dovesti u opasnost nekoga itd) pojačava neprijatnost koju doživljavamo za vreme paničnog napada. Većina paničnih napada bi bile izolovane epizode, desile bi se jednom i nikada više. Ali strahovi koje mi osećamo u vezi sa paničnim napadom često su odgovorni za to što se panični napad ponovo javlja. Na primer, ako verujemo da je panični napad znak da sa našim srcem nešto nije u redu, to će doprineti povećanju straha (setimo se da naš praistorijski mozak ne razlikuje nerealne od realnih strahova) i samim tim uvećati šansu da nam se napad ponovo javi. Ali ako nas, na primer, lekar dovoljno ubedljivo razuveri da je u pitanju ovo neprijatno ali bezopasno stanje, a ne neka bolest srca, tada je mnogo manja verovatnoća da nam se panični napad ponovi.

Kada shvatimo da je panični napad normalna i logična reakcija organizma na produženu napetost, da od toga nećemo poludeti, niti umreti, kada razumemo zašto se i kako javlja, i napadi će se smanjiti. Ipak, nekad je potrebno vreme da u ono što znamo na intelektualnom nivou, poverujemo i na emotivnom nivou, „iz utrobe“.

I, naravno, potrebno je da poradimo na onome što izaziva tu produženu napetost zbog koje su se panični napadi prvobitno i počeli javljati.


Pročitajte još:

Ako odem kod lekara, naći će mi nešto
Paraliza sna
Kompleksna traumatska reakcija

Ništa nije zabavno dok ne postaneš dobar u tome

ePsihoterapija 20.10.2015. u Self-management, Uspeh

Mnoge talentovane plesačice nikad nisu probale da plešu, a mnoge rođene balerine nikad nisu izdržale više od šest časova baleta. Takav scenario se ponavlja iznova i iznova u životu mnogih strasnih i pametnih mladih ljudi: zainteresuju se za neki projekat, ulože nadljudske napore da počnu da rade to što žele (da nađu školu plesa, partnera za tenis, opremu za mačevanje), da bi nakon par nedelja postali hodajuća skupina izgovora zašto to više nije za njih.

Uverenje da će nam aerobik, joga, ples ili italijanski biti zabavni i opuštajući čim počnemo sa časovima je ovaj svet uskratilo za mnoge sjajne plesače i učitelje italijanskog jezika. Istina je da ništa nije zabavno kad tek …nastavak.

V kongres psihoterapeuta

ePsihoterapija 20.10.2015. u Vesti

U Beogradu će se od 22.oktobra (četvrtak) do 25.(nedelja) održati V KONGRES PSIHOTERAPEUTA SRBIJE, u hotelu M-Best Western. Prijavljen je veliki broj radova, pa će učesnici imati priliku da prisustvuju brojnim usmenim prezentacijama, predavanjima, istraživanjima i radionicama psihoterapeuta iz različitih modaliteta iz Srbije i regiona.
Program kongresa možete pogledati ovde.

Značajna novina ove godine je mogućnost besplatnog učešća za studente poslednjeg dana kongresa (u nedelju, 25.oktobra, 9-16h). Svi dodiplomski i master studenti bilo kog fakulteta u regiji mogu ući (uz indeks na uvid).